"NA ODMORU SE NAJLAKŠE ZABORAVI NA ZDRAVLJE!" Lekarka upozorava: Jedna greška pri ulasku u more može biti kobna
Dodajte Kurir u vaš Google izborTokom gostovanja u emisiji "Redakcija" doktorka Jasmina Radojlović je upozorila da letnji odmor i visoke temperature mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje, posebno kod osoba koje već imaju faktore rizika poput visokog pritiska, aritmija, dijabetesa i kardiovaskularnih tegoba, dok se istovremeno sve češće beleže i problemi kod mlađe populacije zbog načina života i preterane konzumacije energetskih pića.
Koliko su takve situacije zaista iznenadne, a koliko često iza njih postoje faktori rizika koje ljudi već imaju, visok pritisak, aritmije, dijabetes, gojaznost, ranije kardiovaskularne tegobe, terapija koju ne ponesu ili ne uzimaju redovno, za emisiju "Redakcija", govorila je dr medicinskih nauka Jasmina Radojlović, stručnjak za preventivnu medicinu i javno zdravlje, sa Visoke medicinske škole strukovnih studija Milutin Milanković u Beogradu.
Govoreći o ženi iz Aranđelovca kojoj je iznenada pozlilo i koja je izgubila svest u Leptokariji, doktorka Radojlović se nadovezala na slučaj koji je uzdrmao celu Srbiju.
- Ništa nije slučajno, da tako kažemo. U ovom slučaju, reč je o pacijentkinji, ženi od 62 godine. Suština je u zdravstvenoj dokumentaciji, odnosno u zdravstvenom kartonu. Svako od nas treba da ima otvoren karton u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kod izabranog lekara u domu zdravlja. Postoji razlika u terminologiji - "istorija bolesti" se koristi za hospitalizovane pacijente, dok je ovde reč o zdravstvenom kartonu u primarnoj zaštiti - rekla je Radojlović.
Brza reakcija ključna u hitnim situacijama
Kako dodaje, u situacijama koje zahtevaju hitnu intervenciju, pravovremena reakcija zdravstvenih radnika je presudna, posebno kada se u blizini nađu i van radnog angažmana.
- Ono što je najvažnije jeste da je pacijentkinja sada dobro i da nije vitalno ugrožena. Kolege su na adekvatan način reagovale i rešile neprijatnu situaciju. Imala je sreću što su se u tom trenutku u blizini nalazili zdravstveni radnici. Moram da naglasim i da su zdravstveni radnici, bez obzira da li su na poslu ili u slobodno vreme, u etičkoj obavezi da pruže pomoć kada je to moguće. To važi za lekare, medicinske sestre, farmaceute i stomatologe. Naročito kada znamo da su u tim situacijama sekunde i minuti presudni - kaže ona.
Dalje je upozorila da tokom letnjeg odmora visoke temperature i vlažnost mogu izazvati niz simptoma poput malaksalosti, vrtoglavice i ubrzanog rada srca, zbog čega je važno na vreme prepoznati prve znake preopterećenja organizma.
- Kada ste na moru i na odmoru, ne razmišljate o patologiji i bolestima, već želite da se opustite i relaksirate. Međutim, u situacijama koje ste naveli, važno je da mi iz zdravstvene struke možemo da prepoznamo određene simptome, dok ih laička populacija teže uočava. Šta je važno? Na primer, visoka temperatura, malaksalost, gubitak ravnoteže, kao i ubrzan rad srca, odnosno tahikardija, i osećaj da ne možete jasno da razmišljate. Kada su ekstremne temperature, a govorimo o letnjem periodu, one su sve izraženije, često uz visoku vlažnost - navela je.
- To predstavlja ozbiljan stres za organizam, kako za kardiovaskularni, tako i za vaskularni sistem. U tom smislu, ni ne zna se šta je opasnije. Takođe, tu je i ulazak u vodu. Naša telesna temperatura je oko 37 stepeni, što je fiziološki normalno. Sve iznad toga je patološko stanje. Kada ulazimo u vodu koja ima 18, 19 ili 20 stepeni, dolazi do velikih temperaturnih razlika - kaže doktorka.
Važnost opreza pri ulasku u vodu i briga o zdravlju mladih
Stručnjak upozorava da je tokom boravka na moru važno postepeno ulaziti u vodu zbog naglih temperaturnih razlika, dok istovremeno ističe da mladi često zanemaruju rizike i ne vode dovoljno računa o zdravlju, iako se granica pojave ozbiljnih bolesti sve češće spušta i u mlađe uzraste.
- Zato je važno da se u vodu ulazi postepeno - najpre da se telo nakvasi, pa tek onda da se polako ulazi, a ne naglo. Mladi ljudi često, posebno u adolescenciji, imaju potrebu da odmah ulaze u vodu i prave razne egzibicije, što može biti rizično. Dešava se to da mladi često ne poštuju svoje zdravlje i smatraju da, zato što su mladi, sve mogu da izdrže. Delimično je to tačno, ali činjenica je da se granica oboljevanja, posebno kardioloških, vaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, sve više spušta - objasnila je doktorka.
Za kraj je zaključila da se sve češće javljaju ozbiljni zdravstveni problemi i kod mladih ljudi, pri čemu sve veći uticaj imaju stil života, ishrana i preterana konzumacija energetskih pića, dok savremena istraživanja sve više ukazuju da je ravnoteža u navikama ključ očuvanja zdravlja.
- Sve češće se viđaju ozbiljni zdravstveni problemi kod mladih od 20, 23 ili 25 godina. To je, nažalost, postalo realnost. Tu veliku ulogu imaju stil života i hrana. Nekada je genetika imala veću ulogu, ali savremena istraživanja sve više ukazuju na uticaj načina života. Mladi danas žive veoma brzo, posebno adolescenti i studenti. Često koriste energetska pića u velikim količinama, i tu dolazi do preterivanja. Lično sam za umerenost - ako postoji potreba, sve je u redu, ali u granicama. Suština je ravnoteža, odnosno homeostaza - za emisiju "Redakcija", ispričala je Radojlović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs